am@astronomija.co.yu

 

 

Sunce

Od istog autora:
Kosmički uragan
Duša pre zvezda
Kvazari s kraja svemira
Da li nam i koliko prete crne rupe

 

 

 

Sadržaj AM

 

 

sunce
Nepredvidljivo Sunce
Verzija za štampu>

Sunce je jedna od preko 200 milijardi zvezda naše galaksije, u narodu zvane ''Kumova slama''. U središtu Sunca - slovenskog Daž boga – vlada temperatura od preko 16 miliona stepeni i izvanredno visoki pritisak. Procesom fuzije lakih atomskih jezgara u njemu u jednoj sekundi izgara oko 4 miliona tona vodonika. U toj jednoj sekundi oslobađa se više energije nego što je čovečanstvo potrošilo od svog postanka do danas!

Prof. dr Vladimir Ajdačić
ajdacic@astronomija.co.yu
U toj jednoj sekundi Sunce oslobađa više energije nego što je čovečanstvo potrošilo od svog postanka do danas!

Sunce u proseku izvede jedan obrt oko svoje ose za 27 zemaljskih dana. Njegov prečnik je 1,5 miliona kilometara , a udaljenost od Zemlje oko 150 miliona kilometara. Sunce nam daruje svetlost i toplotu, i tako omogućava opstanak na Zemlji. Ono ''plamti'' već 5 milijardi godina, i kao što Gete kaže: ''Peva svoju pesmu nadmećući se sa bratskim sferama...''

To nadmetanje Sunca sa drugim zvezdama najjače je za vreme kulminacije broja Sunčevih pega – tamnih oblasti na površini Sunca čije su temperature za 1.500 stepeni niže od temperature Sunčeve fotosfere, koja iznosi 5.800 stepeni Kelvinove skale. Te pege su kroz nagaravljena stakla posmatrali još stari Kinezi.Uočivši da se one pomeraju, zaključili su da se Sunce vrti oko svoje ose. Ali mnogo pre starih Kineza gromadno rastinje spontano je ''beležilo'' zbivanja na Suncu. Tako mi danas na osnovu analize godova (prstenova) na očuvanim deblima borova sa obronaka Sijera Nevade otkrivamo podatke o aktivnosti Sunca tokom proteklih 7.000 godina!

Pisani dokumenti iz novijih vremena, kao i svedočanstva starih borova potvrđuju da do povećanja brojnosti Sunčevih pega i drugih pojava koje ih prate dolazi periodično u razmacima od 11 godina. Tokom proteklih 700 godina samo je tri puta Sunce ''omanulo'' u svojim aktivnostima, i to u nizu od 5-7 ciklusa! U vreme kulminacija pega na Suncu često dolazi do pojava protuberanci – izbijanja grandioznih plamenih jezika iz Sunca, od kojih neki dosežu i do 480.000 km, tj. do 1/300 dela rastojanja Sunca od Zemlje! Opšte posmatrano, u vreme kada se Sunce ''razgoropadi'' teško je predvideti šta se sve može desiti.

Tako je tokom poslednje kulminacije aktivnosti pega, čiji je maksimum bio početkom 2000. godine, došlo do neočekivanih zbivanja sa Sunčevim magnetnim polovima. Sunce kao i Zemlja ima svoj južni i severni magnetni pol. U martu 2000. južni magnetni pol Sunca počeo je da slabi, a severni da se pojavljuje na njegovom mestu, potiskivajući ga ka Sunčevom ekvatoru. Odjednom Sunce je dobilo dva severna magnetna pola! Kao da se u njegovoj unutrašnjosti nešto promenilo na '''dinamo mašini'' – generatoru struja i polja. Tako je to potrajalo do maja iste godine, kada se južni pol vratio na svoje staro mesto, ali ne za dugo. Sledeće, 2001. godine došlo je do dramatične promene – severni magnetni pol je zauzeo položaj južnog, a južni severnog, i to se stanje održalo do danas!

''Šetanje'' magnetnih polova poznata su i na Zemlji. Samo ona nisu tako velika, a kompletne pertubacije polova su veoma retke. Na drugoj strani, posledice ovakvih neobičnih zbivanja na Suncu mogu biti jako nepovoljne po čoveka na Zemlji, a još više kada je u kosmosu. Zato se Suncem bave brojne istraživačke letelice (ACE, Ulysses, SOHO, WIND), kao i zemaljske astronomske opservatorije. Oni su podržani superkompjuterom Blue Horizon IBM SP3. Njihovi zadaci su brojni, ali se uglavnom mogu svesti na rano predviđanje neželjenih dejstava Sunce na živi svet na Zemlji

Naročita pažnja posvećuje se Sunčevom magnetnom polju koje prožima celokupni planetarni sistem (heliosfera) i predstavlja glavni faktor vremenskih uslova u našem kosmičkom prostoru. U određenim periodima jakih aktivnosti dolazi do narušavanja zaštitnih naelektrisanih slojeva, ''velova'' koji sprečavaju obasjavanje Zemlje intenzivnim kosmičkim zračenjem koje prolazi heliosferom. Druga nepovoljnost se ogleda u remećenju Zemljine magnetosfere - Van Alenovih prstenova koji štite našu planetu od naelektrisanih čestica sa Sunca i onih iz kosmosa.

Jedan od važnih zadataka naučnika-praktičara je da pored prognoze vremena na Zemlji predviđaju i promene vremena u kosmosu. Zato je NASA u saradnji sa Evropskom kosmičkom agencijom (ESA) lansirala u Zemljinu orbitu istraživačku letilicu SOHO da prati pojave na vidljivoj strani Sunca, strani okrenutoj Zemlji, i da na osnovu toga omogući čoveku da metodom analize hologramskih slika zaključuje šta se dešava na drugoj, nevidljivoj strani Sunca! Na taj način naučnici su u stanju da predvide šta će se desiti po isteku vremena od nedelju dana, kada se istraživana strana Sunca okrene ka Zemlji! Tako se sa izvesnošću mogu da daju prognoze vremena na Zemlji i u obližnjem kosmičkom prostoru.

Da Sunce zna da se jako razgoropadi, ''da žari i pali'', govori nam istorijski zapisi. Tako je, na primer, Tiberijus Cezar 34. godine posle Hrista poslao rimske legionare u primorski grad Ostiu da gase požar, jer mu se zbog Sunčeve aktivnosti (iznenadne pojave svetlosti) učinilo da taj grad gori. Kada je američki predsednik Regan 1984. godine leteo za Kinu došlo je do iznenadnog višečasovnog prekida na vezama sa avionom, što je u Americi izazvalo paniku. Naknadno je ustanovljeno da je uzrok tome bila prejaka Sunčeva aktivnost.

Sunčev vetar, koji ponekad poprima strahovitu žestinu, u stanju je da kosmičke letilice i komunikacione satelite potisne sa njihovih položaja, da dovede do prekida elektromagnetskih komunikacija širom planete, uzrokuje magnetske bure – poremećaje koji onemogućavaju pticama i ribama da se orijentišu po Zemljinim magnetskim linijama sila. Tu je i mnoštvo drugih efekata: otkazivanje energetskih prenosnih mreža (zbog kvarova na kompjuterima koji njima upravljaju a koji trpe indukcione strujne šokove), zavijanje alarmnih uređaja i, što je najgore, uticaja na ponašanje i zdravlje ljudi koji su osetljivi na promene meoroloških uslova. U opasnosti su nosioci pejsmejkera, bolesnici privezani za elektronske uređaje u bolnicama i drugi.

Novi prodori u razumevanju i predviđanju Sunčevih burnih aktivnosti doneće spokojniji san čoveku na Zemlji. Smanjiće mogućnost izbijanja ratova do koji može doći usled otkazivanja sistema za otkrivanje neprijateljskih dejstava. Pomoći će čoveku u njegovoj žudnja za osvajanjem kosmosa i letom na obližnje planete, kao i buduće boravke na njima.

(jul 2003.)

vrh

[ Home | Sadržaj | Galaksija | Sunčev sistem | Teorija i praksa ]
[ Instrumenti | Istorija i tradicija | Efemeride ]