AM Home

am@astronomija.co.yu

 

Tito Denis
Tito usvemiru
Kraj misije

Mir

 

Sadržaj AM

          

 

turizam

Tito usvemiru

Tito u orbiti

Konacno se i to ostvarilo – Tito je odleteo u svemir i time po ko zna koji put potvrdio zlatno pravilo da se upornost isplati. Da podestimo, prica ide ovako. 

Ruska svemirska stanica Mir je poslednjih godina bila zapala u velike teskoce: em je bila zastarela, em Rusi nisu imali para za njeno sve skuplje odrzavanje. Jedno od resenja za produzenje zivota ove stanice ponudio je pre neku godinu i americki biznismen Denis Tito koji je bio spreman da ulozi nesto para pa da od stanice napravi prvi orbitalni hotel. Prvi gost trebalo je da bude licno! I u tu svrhu je isplatio nekih dvadesetak miliona dolara ruskoj korporaciji koja je odrzavala Mir. Stvari su se medjutim okrenule protiv te ideje i stanica je jednostavno morala da se obori na zemlju (tj. u okean; kraj Mira), ali su Rusi ostali duzni americkom turisti. Nacinili su dogovor da Tito ipak otputuje u svemir ali u novu orbitalnu stanicu koja se gradi. To je medjunarodna stanica (o kojoj cemo tak pisati), ali ipak Amerikanci i Rusi imaju glavnu rac. Protiv ideje da Tito provede deo svog godisnjeg odmora :) u toj stanici bili su bas Amerikanci uz argumente da su na stanici radnici, da ce Tito tamo samo smetati, da je vreme na stanici skupo i da moze pametnije da se iskoristi od zabavljanja razmazenih turista  itd. Rusi su opet govorili da oni imaju pravo da zovu goste po svom nahodjenju pogotovu sto bi gosta smestili u svoj deo stanice, zatm da oni nisu usluzni servis Nase vec ravnopravni clan citavog projekta. Itd. Ovo natezanje je trajalo mesecima.

Denis Tito na pripremama

Za sve to vreme Tito je vredno i veselo prolazio kroz teske pripreme. I ni na pameti mu nije bilo da od svog puta odustane.

I tako u petak, 27. aprila 2001. celokupna posada je vec po tradiciji odgledala stari ruski film o ruskom gradjanskom ratu od 1918. do 1922. Sutradan su svi odleteli u centralnu Aziju na kosmodrom gde su po protokolu imali tusiranje, zadnji medicinski pregled, merenje krvnog pritiska i telesne tezine. Zatim je sledila masaza ubrusima natopljenim dezinficijetima, oblacenje i zajednicki dorucak. A za dorucak svaki kosmonaut ima mogucnost da bira jelo po svom izboru – uz obavezu da se ne prejede jer uzletanje i adaptacija na bestezinsko stanje uzrokuje mucninu.

Nakon dorucka sledi oprostajna ceremonija i casa sampanjca sa uskim krugom prijateljima (koji su iz preventivnih razloga takodje podvrgnuti lekarskom pregledu jer samo sasvim zdrave osobe mogu da budu u bliskom kontaktu sa astronautima pre pocetka misije).

Tradicija dalje nalaze fotografisanje posade sa svojim gostima i trenutak kada se svaki clan posade potpisuje na vratima svoje sobe. Sledi ukrcavanje u autobus i kratka voznja do kontrolne zgrade gde se oblace konsmonautska odela, daje kratka konferencija za stampu – kroz staklenu pregradu (“Osecam se bolje nego ikad” rekao je Tito) i kratak raport predsedavajucem drzavne komisije o spremnosti za let.

Potom sledi jos jedna kratka voznja do letelice i jos jedan ritual. Voznja se na kratko prekida da bi se kosmonauti popiskili na tocak autobusa! Kazu da ova tradicija potice od Jurija Gagarina koji je isto ucinio pre svog legendarnog leta 1961. I kazu da to donosi srecu.

I konacno svet je mogao da bude obavesten da je otpocela era turistickih putovanja u svemir. Sa kosmodroma Bajkonur u Kazahstanu 28. aprila 2001. u 07:37 UT ka Medjunarodnoj svemirkoj stanici Alfa vinuli su se komandir misije Talgat Masubajev, pilot Jurij Baturin i turista Denis Tito. Nakon sto je letelica (Sojuz) stigla u orbitu, za cega joj je trebalo osam minuta, ruska kontrola je zapitala: "How do you feel Dennis?". “Harasho” odgovorio je Denis.

Po planu nakon ulazenja u orbitu oko Zemlje letelici predstoji dva dana potere za stanicom. Ako ne uspe u ponedeljak da se spoji sa njom spajanje se odlaze za utorak.

Inace, Denis Tito je obecao Nasi da ce biti dobar gost, da nece nista sto ne sme dirati i nista pokvariti. A potpisao je i da ce platiti sve sto eventualno osteti. Sa svoje strane Nasa je odbacila bilo kakvu odgovornost za eventualne probleme izazvane posetom inace svog drzavljanina. Titovo kretanje u delu stanice koji pripada Sjedinjenim drzavama bice moguce samo uz dozvolu osltalih clanova americke posade. S druge strane Rusi su, kao dobri domacini, vec izjavili da ce Tito moci da poseti svaki deo stanice koji zeli.

Bice price o ovom letu jos.

[april 2001]

vrh