Astronomski magazin - HOME

am@astronomija.co.rs
 
 
Astronautika
 

Sadržaj AM

 
kosmonautika
Zeleno svetlo za zlatnu pticu

 

Vaši komentari

Dipl. ing. Drago I. Dragović
dragovic@net.yu

5. maj. 2008.

Dok čitaš ovo zavaljen u svojoj stolici i jedeš jagode sa šlagom, svemirska letilica New Horizons nastavlja dugi period skoro neprekidne hibernacije, koji je otpočeo 21. februara i trajaće do 2. septembra 2008. godine. Za to vreme, letilica će sa devet odleteti na skoro 11 puta veću udaljenost od Zemlje nego što je to Sunce, prevalivši za to vreme više od 300.000.000 kilometara! Sem velikih dvonedeljnih aktivnosti koje će početi 20. maja, trenutno Hew Horizons leti besposleno, radeći malo, sem što svakog ponedeljka šalje raport o svom statusu, i (skoro) svakog četvrtka kratak telemetrijski izveštaj. Svi dosadašnji kontakti govore da je sve u najboljem redu: svi nedeljni raporti (tehnički se radi o "siglalnim tonovima", o čemu sam pisao u Astronomiji) do danas imaju zeleno svetlo, kao što svi telemetrijski pokazatelji indikuju da je zdravlje letilice kao u mladića.

Ali, iako je svemirska letilica u stanju hibernacije, naučni timovi i timovi za praćenje rada sonde su u stanju hiperaktivnosti.

Planiranje "bliskog susreta" sa Plutonom je u punom jeku. Ako sve bude teklo po planu, ove godine će biti kompletirane i testirane sve sekvence "bliskog susreta", tako da će vreme do polovine 2009. biti iskorišćeno za višestruko ponavljanje čitave procedure na samom Horizonsu. Kako je javio dr Alan Stern, baš za 1. maj je dovršen prikaz svih zahteva koji će biti na stolu prilikom dolaska do cilja, tzv. Encounter Requirements Review (SRR), koji predstavlja kompletan spisak svih naučnih i navigacionih aktivnosti koje će biti sprovođene tokom prolaska pored Plutona i njegovih satelita.

Do juna se očekuje dovršavanje prikaza izvodljivosti čitavog plana, tzv. Encounter Feasibility Review, gde će u brojnim testovima biti ispitane desetine ograničenja koja očekuju ljudstvo i letilicu – kao što su pogon, arhiviranje podataka, i raspoloživo gorivo – da bi se utvrdila izvodljivost svakog aspekta usvojenog plana. Tokom avgusta, držeći se ovog prikaza, inženjeri će uraditi uvodni prikaz, tzv. Preliminary Design Review, nakon čega će detaljne sekvence biti spremne za ugrađivanje u brodske kompjutere.

Mada je juli 2015. još sedam godina daleko, NASA je signalizirala da će nakon 2009. (po planu) redukovati ljudstvo i raspoloživi budžet, tako da u roku od sledećih godinu dana New Horizons mora da ima do u detalje urađen kompletan plan prilaska, sve zemaljske testove, i spremne sve složene procedure za programiranje.

Pored toga, tim zadužen za New Horizons je okupiran i planiranjem sekvenci za jesenji period rutinskih provera letilice, koji će trajati od 2. novebra do polovine novembra. U okviru redovnog generalnog godišnjeg testiranja, u navedene jesenje aktivnosti spada i aplinkovanje rukovanja novim komandama i podacima, navođenje/navigacija, i instaliranje naprednijeg zaštitnog softwerea, koji treba da se izbori sa desetinama konstatovanih malih bagova i podigne kapacitete neophodne za susret sa Plutonom i Kajperovim pojasom. Inženjeri su pri kraju izgradnje i početku testiranja "NHOPS II", drugog (i dugo projektovanog) backup simulatora letilice New Horizons, koji će do kraja leta biti pušten u pogon u laboratorijama APL univerziteta Johns Hopkins.

Pomenuo sam dvonedeljno "buđenje" New Horizonsa koje se planira za 20. maj; glavni razlog za to je repozicija glavne (Cassegrainijeve hiperbolične) antene letilice, čime će biti nadoknađeno kretanje Zemlje oko Sunca. Programeri sa Zemlje [1] izvode ovaj manevar nekoliko puta godišnje, a svi ostali koriste ovu priliku da izvedu brojne druge aktivnosti koje su neophodne između dva godišnja servisa.

 Kliknite na ilustraciju  
instrumenti.jpg (161412 bytes)
Instrumenti New Horizons-a

Ovog puta, u aktivnosti letilice će biti uključeni brojni navigacioni testovi koji će podražavati operacije koji čekaju letilicu kada bude u blizini Plutona; tracking (praćenje) letilice; daunloudovanje podataka koje je Venetia Burney [2] Student Dust Counter [3] (VBSDC) instrument prikupio tokom godine; aploudovanje "bug fix" softwerea i testiranje SWAP instrumenta za merenje plazme slolarnog vetra; i aploudovanje komandnih sekvenci koje će voditi New Horizons od 3. juna do 5. septembra.

Na kraju da pomenem i jedan netehnički događaj, koji je poslužio kao povod za malo slavlje svih zaposlenih u APL. Pre par nedelja je otišla u penziju Jo-Anne Kierzkowski, sekretarica projekta, koja je u timu New Horizonsa od kako je on formiran u decembru 2000. godine. Iako odlazi, obećala je da će biti uvek spremna da pomogne svojim iskustvom, i da će sigurno biti prisutna kada "njena" letilice bude stigla na cilj.

[1] Ti programeri su zaposleni u KinetX, Inc., prvoj privatnoj kompaniji koja za Nasu radi fantastično komplikovan i odgovoran posao upravljanja letilicom. Ovo ima je bio prvi takav posao; kasnije su dobili da istu stvar urade i za svemirsku sondu MESSENGER, koja trenutno istražuje Merkur.

[2] Engleskinja Venetia Katherine Douglas Phair (1919) je kao devojčica od 11 godina prva predložila da se novootkrivena planeta nazove Pluton. Planetu je 1930. otkrio Klyde W. Tombaugh. Jedan asteroid, 6235 Burney, danas nosi njeno devojačko prezime.

Zanimljivo je da je njen rođak Henry Madan (1838–1901), tada dekan na Itonu, 1878. dao imana Marsovim satelitima Fobosu i Dejmosu.

[3] Ovo je prvi naučni instrument na nekoj Nasinoj planetnoj misiji koji su konstruisali, napravili i koji kontrolišu studenti. Oni su svi sa Univerziteta Kolorado, iz Bouldera. Instrumenat je veličine 30 × 45 cm.

 

(13.05.2008.)


Komentar?

Vaše ime:
Vaša e-mail adresa:
Predmet:
Vaš komentar:

vrh

 

Potražite

AM Index
 
priključite se