am@astronomija.co.yu

 

 

Sunčev sisem
Planete
 

 

 

Sadržaj AM

 

 

sunčev sistem
Koliki je Sunčev sistem?

nastavak
< 1
| 2

Sledeća planeta je još jedan džin Sunčevog sistema, Saturn. Na našem modelu on bi bio neznatno manje veličine od Jupitera – kuglica veličine 6 milimetara. On je skoro dvostruko dalji od Sunca nego Jupiter i udaljen je od njega skoro 33 metra. To znači da je od Sunca udaljen čitavih 72 metra. Oko njega na 6 cm daljine kruži njegov najveći mesec Titan i njegova veličina je 1/4 mm, dok je najdalji nama poznati mesec S/2000 S 1 udaljen od planete preko jednog metra – skoro 200 prečnika matične planete ali je njegova veličina tako mala, da se i on može videti jedino pod mikroskopom. Rub poznatog Saturnovog prstena, koji nije ništa drugo nego roj sitnih pratilaca, nalazi se na udaljenosti od 5 cm od planete i debljine je svega 1/8000–ti deo milimetra.

Kako se približavamo granici našeg planetnog sistema, tako se progresivno povećava i pustinja koja deli planete. Uran se na našem modelu nalazi bačen čitavih 145 metara od Sunca: to je jedan klikerčić veličine 2,5 mm, oko koga na oko 80 santimetara daljine kruže njegovih dvadesetak satelita. Najveći je Titanija, sa prečnikom od 1/12 mm, dok su ostali poput čestica prašine.

Na 225 metara od središnje pomorandže lagano se okreće predposlednja planeta, Neptun. Veličina mu je malo mana od 2,5 mm, dok se na oko 18 mm od njega okreće njegov najveći satelit. Zove se Triton i velik je 1/7 mm. Ostalih 7 poznatih satelita je razmešteno na rastojanju od 27,5 cm (najdalji je sićušni Nereid, veličine od 1/60 mm).

Najdalja planeta našeg sistema je Pluton: udaljen je skoro 300 metara od Sunca. Predstavlja ga tačkica veličine 1/5 Zemljine kuglice – 1/8 mm. Na 1 milimetar od njega nalazi se Plutonov jedini satelit Haron, predstavljen kao čestica prašine veličine 1/17–ti deo milimetra.

Mogli bismo reći da je ovim konačno predstavljena granica našeg sistema. To je jedna pomorandža u sredini i jedna kružnica prečnika 600 metara.

Ali sa ovim ne mora da bude i stvarno kraj našeg Sunčevog sistema. Njemu pripadaju i razne komete, od kojih mnoge po veoma izduženim elipsama (ponekad i hiperbolama) kruže oko našeg i njihovog Sunca. Nekima od njih treba i čitavih 800 godina da načine jedan jedini krug oko Sunca. Bliži kraj njihove putanje Suncu (perihel) bio bi od njega udaljen oko 1 cm, dok bi dalji kraj (afel) bio više od 4 puta dalji od Plutona, na nekih 1.300 metara. Ako dimenzije Sunčevog sistema računamo po tim zvezdama–repaticama, onda će naš model porasti na skoro 3 kilometara u prečniku i zahvataće površinu od oko 5,5 km2. I sve to pri veličini Zemlje jednakoj veličini glave od čiode.

Na tih 5,5 km2 se u obliku Sunca i planeta, sa njihovim mesecima, nalazi toliko materije da može stati u jedan kliker malo veći od 2,2 cm u prečniku. A kada se zna da je u Suncu koncentrisano praktično 99% mase čitavog sistema, osećaj naše ništavnosti je još veći.

Ako bi u ovakvoj razmeri prikazali udaljenost nama najbliže zvezde Proxima Centauri, ona bi se nalazila na preko 2.000 kilometara od nas, a Sirius na 4.000 km, Altair 6.000 km, a Deneb više od 240.000 km.

Možemo ići i dalje. Najdalje zvezde Kumove slame na našem modelu su daleko više od 23.000.000 km, što je skoro 60 puta više od stvarne udaljenosti Meseca od Zemlje. Andromedinu maglinu, sa prečnikom od 45.000.000 km, morali bi da odmaknemo sve do Jupitera.

< 1 | 2

(april 2004.)

vrh