am@astronomija.co.yu

 

 

 Osmatranja

 Tranzit Merkura 2003

 Merkur
 Sunčev sistem

 

 

 

Sadržaj AM

 

 

događaji
Priprema za Merkurovu predstavu

Ostalo je malo do velike predstave, prolaz Merkura ispred Sunca i treba se pripremiti za posmatranje. Ovaj događaj možemo posmatrati i jednostavnim instrumentima. Neka vam ovaj članak bude ideja za adatapciju dvogleda u instrument kojim možete pratiti ovaj događaj. Oni sa moćnijim instrumentima verovatno imaju i više iskustva i opreme.

Jozef Šuštar
joza@ptt.yu
Ne propustite veliku predstavu. Krenite u adaptaciju Vaše ‘opservatorije’, obrišite prašinu sa instrumenta i spremni sačekajte 7. maj.

Merkur će u vreme tranzita imati prividni prečnik od oko 12'', to je skoro stošezdeseti deo prečnika sunčevog diska. Lik Merkura je isuviše mali, tako da se posmatranjem 'golim okom' naravno kroz zaštitni filter, ne može ništa videti pa ne treba ni pokušavati.

postupak   Najsigurniji i najkomforniji način posmatranja je okularna projekcija. Iza okulara dvogleda na nekom rastojanju postavimo zaslon od kartona, tako da se lik Sunca projektuje na njega. Pomeranjem okulara možemo izoštriti ovaj lik. Može vam se desiti, kod dvogleda da vas konstrukcija samog dvogleda onemogući da pomerite okular još malo prema van. Uzmite maksimalno udaljen okular i pomeranjem ekrana nađite najoštriju sliku.

Za posmatranje će biti dovoljan i običan dvogled 6x30. Durbin treba učvrstiti na neki fotografski stativ ili neku sličnu improvizovanu napravu, i smestiti ga na neki prozor koji gleda na jugoistok. Naravno prozor mora biti otvoren jer svetlost do instrumenta nesme prolaziti kroz prozorsko staklo, jer bi to pokvarilo sliku. Sobu treba zamračiti, a oko samog instrumenta takođe treba napraviti masku od kartona da bi se sprečio prolaz svetla uz sam tubus. Kada okular izvučemo nešto više nego što je potrebno za normalno posmatranje i objektiv uperimo prema suncu iza okulara možemo uhvatiti projektovanu sliku Sunca na belom kartonu. Sa običnim durbinom 6x30 na daljini od oko 1 m prečnik lika je oko 5 cm a na rastojanju od 2 m prečnik je oko 10cm. Što je za ovo posmatranje dovoljno jer će tada prečnik Merkurovog lika biti oko 0,6mm, dovoljno da se uoči.

Ovakav način posmatranja nosi sa sobom i neke nevolje. Mozete biti ograničeni položajem i prostorom pa neke faze prolaza možda nećete moći da pratite. Pored zidova i prozora postoje jaka strujanja vazduha koja utiču na kvalitet slike. Pošto ste u zamračenoj sobi, imaćete problema da instrument upravite tačno prema suncu i ulovite sliku. Pokušajte da u nekom uglu prozora ostavite mali otvor i da na osnovu zraka svetla koje ulazi kroz njega orjentišete vaš instrument, koji treba da je paralelan sa tim zrakom.

Ukoliko imate svetlosno snažan instrument možete imati problema sa previše sakupljene svetlosti. U tom slučaju napravite masku od kartona koju ćete staviti ispred objektiva teleskopa, i na kojoj će biti otvor manjeg prečnika. Tako ćete smanjiti relativan otvor vašeg instrumenta. Sa snažnijim instrumentom možete praviti projekciju i vani, tako ćete izbeći pomenute probleme. Osugurajte da na ekran pada što bolja senka. Sa veličinom projekcije ne treba preterivati, orjentaciona granica za prečnik lika je oko dva x prečnika objektiva. Preko toga će slabiti kontrast i sjaj lika.

Svakih par minuta ćete morati da pomerate celokupni instrumentarij kako bi slika ostala u sredini vidnog polja.

Ukoliko koristite dvogled možete si olakšati rukovanje ako, durbin i ekran pričvrstite na neku dasku, to će vam olakšati posmatranje i osloboditi vas stalnog jurenja za projekcijom i izoštravanjem, i svakako osigurati lik uvek iste veličine ako pokušate da ovaj prolaz zabeležite.

mali trik    Da bi ste lakše uočili detaljle na sunčevom disku, koristite mali trik. Na projekcioni ekran stavite komad običnog belog papira, i pomičite taj papir brzim pokretima, par centimetara, levo - desno. Na taj način oko neće moći da uoči nepravilnosti i mrlje u strukturi papira, i slika sunca će vam izgledati jasnija. Usput ćete videti i par pega pa pazite da Merkur ne zamenite sa nekom od njih.

Vašu opservatoriju pripremite par dana ranije i proverite da li sve funcioniše.

oprez!    Treba biti obazriv i prilikom posmatranja metodom projekcije. Svako sočivo koje ima odnos prečnika i žižne dajline 1/10 može u svojoj žiži sakupiti dovoljno toplote da upali papir. Imajte ovo na umu, jer najveća koncetracija toplote je blizu okulara, a kada ne pratite Sunce slika pada na unutrašnje delove instrumenta. Ovo može dovesti do jakih lokalnih zagrevanja unutar instrumenta, pa čak i do oštećenja. Zbog toga pravite pauze u osmatranju i pritom zaklonite objektiv vašeg instrumenta. Oprez nikada nije na odmet.

dokumentacija   Ako želite da zabeležite nešto od posmatranja. Pripremite nekoliko papira na kojima je ucrtan krug prečnika koji je jednak prečniku lika sunca na vašem ekranu. Tokom posmatranja postavite jedan od tih papira tako da lik sunca pada tačno u krug i olovkom obeležite Merkur. Ne pomerajte papir ni instrument, sačekajte neko vreme i ponovo obeležite mesto koje stada zauzima lik Merkura koji se u međuvremenu pomerio. Na papiru zabeležite tačno vreme prvog obeležavanja. Kod obrade rezultata, olovkom spojte te dve tačke. Dobijena prava će vam, služiti za orjentaciju crteža, jer je ona paralelna sa ekvatorom.

Posle nekog vremena ponovite postupak sa drugim papirom.

Za ovo vam je potrebna vežba jer se lik Sunca prilično brzo kreće. Srećom možete vežbati nekoliko dana ranije na sučevim pegama.

Vodeći računa o orjentciji crteža i prenošenjem svih položaja Merkura na nov crtež na kome su ucrtani svi položaji, dobićete putanju koju je Merkur napravio preko Sunčevog diska.

Možete pokušati i da fotografišete ovaj događaj. Najednostavniji način da sa nekog jednooko-reflesnog aparata skinete objektiv, kućište aparata naslonite leđima na ekran i slikajte. Vaša skalamerija ce raditi kao ogromni teleobjektiv. Oko ekspozicije pokušajte koristiti svetlomer. Vreme ekspozicije se može i izračunati iz karakteristika instrumenta, osetljivosti filma i veličine projekcije, ali to je za sada neka druga priča.

Kako izgleda posmatranje na projekciju možete videt i ovde.

Na priloženim slikama dole se vidi 'jednogled' pričvršćen na amaterski teleskop (slika 1), i projekcija koje služila kao tražilac pri pomraćenju sunca 1999. (slika 2). Vi svakako nemojte rasturiti dvogled, da bi ste napravili 'jednogled'. Vaš dvogled će funkcionisati savim dobro ako jedan objektiv zaklonite.

Slika 1
 
Slika 2

 

Detaljnjije o tranziciji Merkura imate ovde.

Na osnovu tih podatak nacrtali smo sliku tako da vam bude jasnije šta se i kako odigrava.

Crtež br. 1

Evo i približnih podataka o azimutu i visini Sunca za karakteristične faze prolaza, na osnovu ovoga mozete izabrati lokaciju za vašu opservatoriju odnosno odrediti koje faze možete posmatrati

     Prvi kontakt      Tranzit      Četvrti kontakt
Visina 18°               46°             62°
Azimut 84°              116°            178°

 

Takođe imate i interesantnu konstrukciju instrumenta za posmatranje Sunca na http://america.net/~boo/html/sun_gun.html

Ne propustite veliku predstavu. Krenite u adaptaciju Vaše ‘opservatorije’ obrišite prašinu sa instrumenta i spremni sačekajte 7. maj.

Vedro

(2003.)

vrh

[ Home | Sadržaj | Galaksija | Sunčev sistem | Teorija i praksa ]
[ Instrumenti | Istorija i tradicija | Efemeride ]