|
Da bi se dobila dobra fotografija Mjeseca potrebno je
iskljuciti automatiku fotaparata i rucno namjestiti postavke.
Veliki sjajni krug na potpuno crnoj pozadini ce zbuniti
automatiku, najcesce zbog ekspozicije (izracunati ce "prosjek"
cijele scene, sto znaci da ce Mjesec biti preeksponiran i bez
detalja, a pozadina crna). Kao sto se vidi iz primjera, katkada
nece pogoditi niti fokus. Ako aparat ima "spot" mjerenje
svjetla, ono se moze upotrijebiti tako da se nacilja u Mjesec i
tada bi aparat mozda mogao sam tocno odrediti postavke. Medjutim
ipak je bolje sve rucno namjestiti.
Buduci da je na osvijetljenom dijelu Mjeseca dan (obasjava ga
Sunce!) postavke je potrebno namjestiti priblizno kao da se
fotografira po danu na Zemlji. Za pocetak probajte staviti
osjetljivost na ISO 100, otvor objektiva na f/8 i 1/125s kao
vrijeme ekspozicije. Ovisno o rezultatu se modificiraju
parametri (da li treba vise ili manje svjetla), uglavnom treba
eksperimentirati. Sa velikim zoomom je pozeljno fotoaparat
staviti na stativ ili montirati na cvrstu nepomicnu podlogu
(nepropusna vrecica napunjena sljunkom, pijeskom i slicno je
odlicna za relativno precizno ciljanje). Ako se slika iz ruke sa
velikim zoomom, vjerojatnost je da ce slika biti neostra zbog
pomicanja fotoaparata.
Kompaktnim digitalnim fotoaparatom se moze jednostavno
snimati kroz dalekozor (ili teleskop) tzv. "afokalnom metodom" -
objektiv aparata se priblizi okularu dalekozora/teleskopa i
fotografira. Prije toga je potrebno na fotoaparatu rucno
namjestiti fokus na beskonacno, a zatim se izostravanje vrsi
okretanjem fokusera na dalekozoru. Dalekozor bi trebao biti na
stativu, inace ce biti vrlo tesko uskladiti ciljanje objekta
dalekozorom, zatim snimanje fotoaparato, pa fokusiranje..
Takodjer, pozeljno je i u ovom slucaju upotrijebiti zoom na
aparatu. Opet je bolje da su postavke rucno namjestene jer se
elektronika aparata lako moze zbuniti.
Potrebno je malo eksperimentiranja da se dobiju odgovarajuce
vrijednosti ekspozicije jer one ovise o kombinaciji dalekozora
ili teleskopa, povecanja (tj. okulara) i zooma na fotoaparatu.
B.
Štromar
Naravno da se tvojim digitalnim aparatom uspesno mogu snimati i
Mesec i Sunce, a u zavisnosti na koliko mocan teleskop ga
montiras, takodje i planete, zvezde, pa i sjajnije magline...
VAZNO UPOZORENJE: ZA SVA SNIMANJA I POSMATRANJA SUNCA,
UKOLIKO SE ONA NE OBAVLJAJU U PROJEKCIJI NA NEKU POVRSINU,
POTREBAN JE ODGOVARAJUCI I ATESTIRANI FILTER ILI HERSELOVA
PRIZMA. U PROTIVNOM MOZE DOCI DO NEPOVRATNOG OSTECENJA OKA I /
ILI OPREME.
Voleo bih da znam vise detalja o tome kako si ti snimao, pa
da te ne gnjavim necim sto vec i sam znas ili si i isprobao.
Za sva ova snimanja, da bi se kvalitetno odradila, potrebno
je fotoaparat sto stabilnije montirati na teleskop/dvogled, a i
opticki instrument na koji si aparat montirao, mora biti na
nekom stabilnom stalku. Nije lose ako taj stalak ima mogucnost
da se objekat na nebu prati u njegovom kretanju, kao npr
ekvatorijalnom montazom, ali to nije neophodno. To samo cini
stvar jednostavnijom i konfornijom.
Moze se raditi i kada je samo teleskop/dvogled stabilno
montiran, a aparat se drzi u ruci, ali takav nacin brzo dosadi,
pogotovo sto je tako tesko postici osnovne uslove za afokalno
snimanje, a to su poklapanje optickih osa aparata i teleskopa,
ili bar njihova paralelnost i sto pribliznija poklopljenost, kao
i drugi preduslov - stabilnost/mirnoca.
Posto vidim da imas i tele-konverter 2.4x, to znaci da imas i
nesto sto ti je potrebno za kvalitetno montiranje fotoaparata, a
to je adapter pomocu kojega montiras konverter na aparat. Sam
telekonverter ti uopste za ovu svrhu nije neophodan, cak sta
vise, ubedjen sam da bi umetanje jos jednog optickog sistema
samo degradiralo snimljenu sliku. U ostalom, najbolje je da sam
isprobas. Mosta praksa pokaze drugacije. Ja ponekad koristim i
digitalni zum, sto mi se kad treba izvuci neki detalj pokazalo
kao bolje nego da snimak kasnije kropujem.
Bilo bi dobro da mozes da nabavis (na zalost iz inostranstva)
jos jedan adapter, ovaj put za pricvrscivanje aparata sa tvojim
adapterom na okular. Obicno se prave za teleskopske okulare, ali
ima ih i za dvoglede. Ako je to problem (nabavka iz
inostranstva) predlazem nesto jos komplikovanije, a to je
saradnja nekog metalostrugara, ili jednostavnije: ako raspolazes
sa nesto alata i vestinom - sopstvena radionica. U prilogu ti
mogu poslati nekoliko slika da dobijes predstavu o cemu ti
pricam, ali mi moras javiti do koliko Kb ti nije problem. Ja sam
na taj nacim montirao svoj A80 (blizak rodjak tvog A85;)), i
pomocu te konstrukcije dobio, cini mi se, zadovoljavajuce
rezultate. Uz malo maste ideju mozes prilagoditi svojim
uslovima. Moras samo voditi racuna da izmedju objektiva aparata
i okulara ostavis dovoljno prostaora da objektiv pri zumiranju
ne udari u okular. Menjajuci rastojanje izmedju objektiva
aparata i okulara ustanovices koje je najoptimalnije rastojanje
za tvoju kombinaciju.
Sada ti samo saljem dve slike za osnovnu informaciju.
Pzdrv & Sayonara,
Ndljko
@
45.247° N
19.875° E
|
