|
U grčkoj i rimskoj tradiciji Devica se obično identifikuje sa boginjom Astrajom (ili Astrejom, grč. Astraia, lat. Astraea), personifikacijom pravde, ćerkom Zevsa i Temide, koja je poslednja napustila Zemlju na kraju Zlatnog razdoblja. Po drugoj legendi ona je Persefona, ćerka boginje žetve, Ceres, zbog čega je obično povezana sa agrikulturom. U mnogim delovima sveta ona predstavlja "Devicu sa klasom žita", ili "Ćerka žetve". U Egiptu je povezana sa boginjom Isis, božanskom Ženom i Majkom. Postoje mišljenja da je bar jedan hram u Akhanetonovam kraljevskom gradu, sada poznatom pod imenom Tell el Amarna, orijentisan prema mestu zalaska zvezde Spica, što bi možda ukazivalo da je ovaj kralj kao jedan od najenimgatičnijih faraona, u stvari ukazivao počast njegovoj ličnoj "božanskoj ženi", egzotičnoj Nefertiti. I u drugim zemljama i kulturama Devica je dovođena u vezu sa "božanskom majkom". U Asiriji je bila "Belova žena", kod Vavilonaca "Ishtar - Kraljica zvezda", dok je u Indiji nazivana "Kanya", Krisnova majka. Srednjevekovni hrišćani su je videli kao Madonu, dok su je Rimljani videli kao boginju "Pax" sa maslinovom grančicom, kao i "Concordia", zatim misteriozna "Fortuna". Kod Saksona je identifikovana sa boginjom "Eostre". Kod nekih pisaca u klasična vremena, blizina Device i Lava je sugerisala identifikaciju sa boginjom-majkom "Cybele", u njenoj kočiji koju vuče Lav. Devica je takođe još poistovećivana sa Dianom, Minervom, i Atenom, kao i povremeno sa Uranijom. (april 2004.)
|
