am@astronomija.co.yu

 

Sadržaj Astronomije 8
O Astronomiji
Vesti
 
Pretplata:
- Srbija
- Inostranstvo
 

 

 

Sadržaj AM

 

 

 ASTRONOMIJA
Veća fotografija 95 k
broj 8
U Astronomiji broj 8 dobijate
na poklon poster dimenzija 21x60 cm
Astronomija broj 8  - OPASNA MALA TELA

(
Izvod iz intervjua sa Koradom Korlevićem)
Korado Korlević

Kakva je, kolika je opasnost od udara u Zemlju nekog od bezbroj malih tela u okolini? Koliko je tih opasnih tela?

Korlević • Svakim danom sve manja kako se otkrivaju i katalogiziraju dosad nepoznata tijela. Ako bi trebalo dati neki broj koji pokazuje vjerojatnost, on je za godišnji rizik negdije oko 1/ 200 000

Koliki prečnik ima opasno telo?

Korlević • Od ove definicije ovisi i odgovor na prethodno pitanje. Stvar je kompliciranija od prečnika jer im varira i gustoć a. Objekt sastavljen od željeza i nikla iako mali daleko je opasniji od neke rahle nakupine silikata. Usvakom slučaju postoji generalna ideja oko broja objekata koji bi bili u stanju uništiti civilizaciju svojim udarom i taj broj iznosi oko 1200 objekata.

Postoji li neka koliko-toliko efikasna odbrana?

Korlević • Trenutno ne, radi se na tome.

Malo pre ste spomenuli slučaj uTunguskoj. [ta je konačno utvrđeno, je li to bila kometa ili asteroid.

Korlević • Veoma vjerojatno je to bio asteroid, kondridskog sastava, znači uglavnom silikati s nešto metala. Uz kompjuterske simulacije to potvrđuju i probe koje smo nakon ekspedicije radili u Bologni. Ipak, kako pravi sastav kometa još nije sa sigurnošću poznat, njih nismo mogli “isparavati” u laboratoriju te ispitati kakvu prasinu oslobađaju, pa se kometska teorija još ne može sa stopostotnom vjerojatnošću otpisati.

Kakve bi posledice bile da je to telo eksplodiralo iznad nekog velikog grada?

Korlević • Iako je oslobođena energija usporedba s eksploziom poveće nuklearne bombe, posljedice ne bi bile iste. Temperatura nastalog torusa je niža ali je trajanje toplinske iradijacije duže. Sve što bi moglo goriti zapalilo bi se prije nego što do tla stigne udarni val. Taj bi porušio sve strukture koje nemaju armiranobetonsku jezgru. Prozori bi se razletili u krugu od desetak kilometara. Harali bi požari dok ima što izgoriti. Nivo katastrofe ne bi bio bitno veći od velikih ovozemaljskih katastrofa. Neki smatraju da bi jedna od pozitivnih strana takvog događaja bila propast osiguravajućih društava :o).
 

 
Možete nam pisati i na email adresu   astronomija@astronomija.co.yu ili direktno iz AM!
Pišite nam
Upišite vašu e.mail adresu
Predmet:
   

(oktobar 2004.)

vrh