Marino Tumpić tumpic@astronomija.co.rs

Kliknite na ilustraciju

Američki marinac u Afganistanu, ambijent poput viđenog na Marsu polozaj

Poziciona karta mjesta slijetanja letjelica na Mars

Slijetanje NASAine robotičke letjelice Mars Phoenix Lender na Marsovo tlo prvorazredan je uspjeh znanosti i tehnike. Prvi pristigli podaci daju naslutiti kako se letjelica spustila na vrlo zanimljivo područje pogodno za nastanak i razvoj života. Pomoću robotičke ruke za tjedan dana započeti će kopanje Marsova tla i uzimanje uzoraka površinskih i ispod površinskih slojeva te njihova analiza u laboratoriju letjelice. O tim rezultatima uvelike ovisi daljnji interes Zemljana za susjednu planetu. Pokažu li analize kako na Marsu ima (ili je nekada bilo) života, političari diljem svijeta (ponukani javnošću i medijima) "dignuti će ruku" za nove milijarde i milijarde dolara namijenjene istraživanju Marsa. U svakom slučaju, tijekom narednih godina očekuju nas nove robotičke misije na Mars. Naši roboti imaju plaćenu kartu samo u jednom smjeru, no što je s ljudima?!

Misija slanja šesteročlane ljudske posade na Mars, poput primjerice dijelomično razrađenog Ruskog projekta "Mars 500" cijeni se na desetke milijardi dolara, slični američki idejni projekti nekoliko su puta skuplji, a sve njih prati iznimna tehnička složenost, no bivši NASAin inženjer Jim McLane ustraje na svojoj ideji o slanju samo jednog ili dvoje ("Adam i Eva") astronauta na Mars bez mogućnosti povratka na Zemlju! Svemirski brod s minimalnim tehničkim sustavima i konstruiran samo za put do Marsa gdje bi jedan ili dvoje astronauta sljetjeli na njegovo tlo i tamo osnovali koloniju, tehnološki i financijski znatno je prihvatljiviji od projekta "Mars 500".

Najprihvatljiviji kandidati za ovakvu misiju su profesionalni vojnici, pripremljeni na minimalne resurse, teške radne uvjete i veliki rizik po život. Sociolozi se ne slažu s takvim "suicidnim" projektom no američki marinac u Afganistanu, narednik William H. Ruth kaže kako bi i on i njegovi ljudi veoma rado sudjelovali u takvoj "jednosmjernoj" misiji, posvetivši život istraživanju novog svijeta u ništa manje ni više opasnom okružju od Afganistana.
Mars je izniman svijet prepun iznenađenja i opasnosti, svega tridesetak posto dosadašnjih robotičkih misija bilo je potpuno ili djelomično uspješno. Mars Phoenix Lender prekinuo je nesretni niz misija na Mars s početka novog tisućljeća te s pravom nosi naziv po ptici Feniksu koja nanovo uskrsne. Nakon neuspješnih misija iz 1999. (Mars Climate Orbiter i Mars Polar Lender) te zbog toga napuštenog projekta Mars Surveyor 2001 Lender, Phoenix nam nudi novu nadu da ćemo možda još za naših života gledati spuštanje čovjeka na Mars.

U isčekivanju novih podataka s Marsa, pogledajmo navečer, sat vremena nakon zalaska Sunca prema zapadu, dvadesetak stupnjeva iznad horizonta očekuje nas crvenkasta zvijezdica – planet Mars!

(30.05.2008.)

Komentari

31.05.2008.

Mnogi bi dali zivot za takvu jednu misiju. Ipak pitam se da li je stvarno tako lose u Afganistanu?

r2d2

***

23.06.2008

Ma hiljade ljudi bi se javilo da daju zivot za prosperitet citavog covecanstva!
Danasnja nauka je previse \"svilena\" kada se radi o preuzimanju rizika za nova osvajanja...

Da su tako nekada razmisljali i postupali stari moreplovci - ni do danas Amerika ne bi bila otkrinena!

Sva velika otkrica zahtevaju zrtve i zrtvovanja jer je covekov zivot isuvise slabasan, kratak i loman...
Zato potenciajne zrtve treba da shvatimo samo kao nepohodne STEPENICE NA PUTU PREMA USPEHU!

Jovan

vrh

priključite se

Misija na Mars

Mars

Reč, dve o raketama 

Space shuttle šta je to?

Odjedrismo ka Aldebaranu! (decembar 2006)

Bio odeća budućnosti (09.02.2005.)

"PHOENIX MARS" - ZELENO SVIJETLO ZA CRVENI PLANET (06.06.2005.)

ŠTA ĆE JESTI KOSMONAUTI NA PUTU DO MARSA (24.06.2005.)

Može li astronaut da rotira oko šatla?