Marino Tumpić tumpic@astronomija.co.yu

Cape Canaveral, USA

13.01. u 19:47 sati po našem vremenu sa američkog raketodroma «Cape Canaveral» na Floridi uspješno je raketom «Boeing Delta II», lansirana robotička misija «Deep Impact», sa ciljem presretanja komete «9P/Templ 1», na američki Dan nezavisnosti, 4. jula ove godine.

Prva robotička letjelica sa ciljem «bojevog djelovanja» po nekom nebeskom tijelu (izuzev Mjeseca), uspješno je raketom «Boeing Delta II», lansirana sa lansirnog kompleksa «17B» raketodroma «Cape Canaveral» na Floridi.
Kako su izjavili voditelji misije Michael A'Hearn sa University of Maryland i Don Yeomans iz NASAina Jet Propulsion Laboratory-a; 12. januara izvršeno je perfektno lansiranje letjelice «Deep Impact» (Duboki udar) na presretanje komete Templ1, što će se dogoditi 04. jula ove godine.

Letjelica je uspješno napustila Zemljinu orbitu i usmjerena prema svom cilju, tijekom jučerašnjeg dana, nakon kratkotrajne konfuzije u podacima, stigla je potvrda sa same letjelice da je sa njom sve u redu. Letjelica se sada nalazi u «safe modu» načina rada i očekuje se njeno puno funkcioniranje već ovih dana.

Nakon strahovitog udara komete Shoemarker-Levy u Jupiter prije desetak godina, naglo je poraslo zanimanje znanstvenika ali i političara za mala tijela sunčeva sustava.
Svijest o potencijalnoj opasnosti po civilizaciju odriješila je «kesu».

Prva direktna istraživanja kometa datiraju iz sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća kada su dvije ruske (VEGA 1 i 2), jedna evropska (GIOTTO) i jedna japanska (PLANET B) letjelica istraživale poznatu Hallyevu kometu.

Otada, desetak je letjelica poslano prema ovim tijelima, posebno valja izdvojiti američku misiju «Stardust» koja je sa «uhvaćenim» uzorcima repa komete «Wild2» upravo putuje natrag na Zemlju (dolazi 2006.), te evropsku misiju «Rosetta» koja će biti lansirana 2007. put komete «Churyunov-Gerasimenko», na koju će spustiti mali lender a sama orbitirati sa kometom oko Sunca.

Znanstvenicima je od izuzetne važnosti, na licu mjesta, spoznati geološko-kemijsko-mehanička svojstva kometa.

Vjeruje se kako su komete mogući nostelji primitivnih oblika života, a mogućnost da tijela kometa sadržavaju «rezervoare vode» iznimno je značajna zbog budućih astronautičkih pothvata u sunčevom sustavu. Još je Artur C. Clarke u romanu «Odiseja 2061» opisao moguće snadbijevanja svemirskih brodova vodom sa samih kometa, separirani sastojci vode, vodik i kisik koristiti će se kao raketno gorivo!

Sudari kometa sa drugim nebeskim tijelima nisu rijetkost u svemirskim mjerilima, pa iako je možda upravo pretpovijesni sudar neke komete sa Zemljom donio život na naš planet, neki budući sudar bi ga mogao zbrisati sa lica Zemlje, zato je važno vidjeti mogućnosti eliminiranja takove, moguće, prijetnje, jednom u budućnosti.

Sa ciljem odgovora na sva ova pitanja i nedumice konstruirana je misija «Deep Impact».
Sama se letjelica sastoji od masivne (1020 kg) matične letjelice i – «bojevog svemirskog torpeda», nazvanog «Impactor», mase 372 kg. «Impactor» je snadbjeven vlastitim navigacijskim sustavom, kamerom i manevarskim motorima, te posebnim explozivom čiji je bojevi učinak jednak exploziji 4.5 tona klasičnog TNT exploziva.
Zadatak «Impactora» je udar u tijelo komete i detoniranje exploziva, dok će matična letjelica sve to snimati i istraživati.

Umetnički prikaz

Nakon višemjesečnog putovanja, i prijeđenih nekoliko stotina milijuna kilometara, «Deep Impact» će na cilj stići 03. juna ove godine.
Tada će se dvije letjelice odvojiti, matična letjelica će zauzeti putanju koja će joj sa sigurne udaljenosti od nekoliko stotina/tisuća kilometara omogućiti dokumentiranje onoga što će uslijediti, istovremeno «Impactor» će brzinom od preko 37.000 km/h udariti u tijelo komete «Templ 1» i tamo explodirati.

Događaj je «tempiran» na sam američki Dan nezavisnosti, 04. jula u 07:00sati po našem vremenu, na udaljenosti od gotovo 150 milijuna kilometara od naše planete.

Što će se pri tomu dogoditi nitko zapravo nezna, postoje predviđanja kako će se na kometu veličine nekoliko kilometara napravit krater dubine 30-tak metara i širine 100-tinjak metara, pa sve do procjena kako je moguć raspad tijela komete.

Sigurno je jedino kako će taj prvorazredni događaj pratiti zapravo svi astronomi na svijetu, od amatera do profesionalaca, a u akciju praćenja biti će uključena i tri svemirska teleskopa (Hubble, Chandra i Spitzer)!

Kometu «9P/Templ1», otkrio je francuski astronom, Ernst Wilhelm Leberecht Templ dana 03.travnja 1867. iz Marsellesa, Francuska. Radi se o kratkoperiodičnom kometu, koji svakih pet i pol godina navraća u blizinu sunca, te je stoga poslužio kao «zahvalan» cilj misije.

15.01.2005.

vrh